Ona se obavlja kroz matricu koju čine 4 elementa – polja:
- S – Strengths (snage),
- W – Weaknesses (slabosti),
- O –Opportunities (šanse i mogućnosti),
- T – Threats (opasnosti i pretnje).
Snage predstavljaju pozitivne, a slabosti negativne unutrašnje faktore. Šanse predstavljaju pozitivne, a pretnje negativne spoljašnje faktore. Ova analiza se sprovodi u cilju efikasnijeg korišćenja resursa, identifikacije slabosti koje treba pretvoriti u snagu, otkrivanja novih mogućnosti i iskorišćavanja postojećih šansi.
Kako uraditi SWOT analizu? Pre svega, u izradu SWOT analize treba uključiti sve saradnike koji mogu svojim idejama dati doprinos poput šefa kuhinje, menadžera restorana, njegovog pomoćnika itd. Različiti pogledi generišu različite i brojnije ideje.
Snage restorana mogu biti ukusna hrana, velike porcije, lokalno gajene namirnice, raznovrsna ponuda, autentična ponuda, produženo radno vreme, konobari koji govore strane jezike, brza usluga, konstantan kvalitet, dobra lokacija, zabavni sadržaji, niže cene od konkurenata, specijalne promocije (besplatan desert, kafa, popusti itd.), prijatan ambijent, dobra selekcija vina itd.
Slabosti restorana mogu biti nedoslednost ponude (ne možete poručiti sva jela iz ponude), neadekvatna kalkulacija troškova, skupa dostava, nedostatak parking mesta, neobučeno osoblje, nedovoljno kreativna kuhinja (puno jela sličnog ukusa), visoke cene, neudoban nameštaj itd.
Šanse podrazumevaju spoljašnje uzroke i promene koje treba iskoristiti u cilju unapređenja poslovanja. To mogu biti manjak slobodnog vremena (uvođenje dostave hrane se vidi kao odgovor na ovu šansu), sve veći broj ljudi koji poste iz verskih ili nekih drugih razloga (proširenje ponude sa posnim jelima), veliki broj ljudi koji prate hrono ishranu (uvođenje hrono jelovnika), povećan broj obolelih od dijabetesa (ponuda poslastica za dijabetičare), povećan broj stranih turista (uvođenje u ponudu domaćih i regionalnih jela i vina od autohtonih sorata) itd.
Pretnje su takođe spoljašnji faktori. Treba ih identifikovati i utvrditi na koji način oni utiču na poslovanje restorana. To može biti pojava konkurencije sa sličnom ponudom (utvrditi kako biti konkurentan-ponuditi gostu dodatnu vrednost), smanjena kupovna moć stanovništva (ponudi jeftinija jela-manji normativ ili jeftinije sirovine), otpor gostiju prema obedovanju u restoranima jer su stava da je to veoma skupo (formiranje porodičnih ponuda, promocija povoljnijih jela itd), brz tempo života (ponuda gotovih jela, jela za poneti, jela koja se brzo pripremaju), dijetalne navike stanovništva (uključivanje u ponudu niskomasnih i niskoenergetskih jela) itd.
